Blažena Salomea Krakovska

Djetinjstvo i brak

Blažena Salomea Krakovska (błogosławiona Salomea, Salomea Piastówna), poljska princeza, galicijska vojvotkinja i redovnica klarisa, rođena je 1211. ili 1212. u Krakówu kao kći Leszeka I. Bijelog, krakowskog vojvode i Grzymisławe od Łucka.

Kad je navršila sedam godina, udali su je 1218. za naslovnog kralja Galicije i brata Bele IV, Kolomana (Kálmána), desetogodišnjeg sina mađarskog kralja Andrije II. Kralj Andrija poklonio je 1226. Kolomanu i Salomei kao svadbeni dar Hrvatsku, Dalmaciju i Slavoniju.

Koloman i Salomea stolovali su u Čazmi, a po Kolomanu je Slavonija i nazvana kraljevinom.

Bračna i život u miru

Koloman je 1239. darovao svoje imanje u Đakovu bosanskom biskupu Ponsi koji je tamo prenio svoje sjedište. Darovnicu je 1244. potvrdio i kralj Bela IV. Tada je započela povijest Đakova kao biskupskog središta. Franjevačka trećoredica, Salomea se posvetila dobrim djelima i bila na glasu kao velika dobrotvorka.

Od udovice do redovnice

Kad je Koloman 1241. poginuo u borbi s Tatarima, Salomea se vratila u Poljsku. Pridružila se 1245. redovnicama klarisama i osnovala uz pomoć brata, kneza Boleslawa Stidljivog, samostan u Zawichostu kod Sandomierza (Svetokriško vojvodstvo).

Zbog opasnosti od tatarske provale, klarise su 1259. napustile Zawichost i smjestile se u Skałi, nedaleko od Krakówa. Salomea je tamo živjela u pokori i siromaštvu, isticala se u poniznosti i poslušnosti te je već za života bila na glasu svetosti.

Smrt i štovanje

Preminula je na današnji dan, 17. studenoga 1268, u samostanu klarisa u Skałi. Njezin grob nalazi se u bazilici svetog Franje Asiškog u Krakówu.

Pripisuju joj se mnoga čudesa. Blaženom ju je 1672. proglasio papa Klement X. Klarise iz Krakówa darovale su 29. listopada 2014. Đakovačko-osječkoj nadbiskupiji relikvije blažene Salomeje.