Sveta Bona iz Pise

Sveta Bona, talijanska augustinska trećoredica i mističarka, rođena je u 1156. u talijanskom gradu Pisi (Toscana), u četvrti Guazzolongo (danas San Martino), kao kći mlade Korzikanke Berte i pisanskog trgovca Bernarda.

Otac je napustio obitelj kad je Bona imala samo tri godine pa su se majka i kći našle u teškoj situaciji.

Već od djetinjstva Bona je imala milosni dar viđenja, a s deset godina stupila je u treći red pisanskih redovnika augustinaca.

U četrnaestoj godini hodočastila je u Svetu zemlju. Na povratku s hodočašća Bona je doživjela viđenje u kojem je Krist Gospodin na njezinu ruku stavio prsten.

Nakon povratka u Pisu Bona je stekla veliki ugled svojom dobrotvornošću te darovima izliječenja i proricanja.

Posebno se isticala kao voditeljica i organizatorica brojnih hodočašća, u razdoblju kad su takva putovanja bila duga, naporna i opasna. Hodočastila je pored ostalog u Rim, devet puta u najpoznatije španjolsko svetište Santiago de Compostela (Galicija, sjeverozapadna Španjolska) i u svetište svetog Mihaela arkanđela na poluotoku Gargano (Monte Sant’Angelo, provincija Foggia, Puglia).

Sudjelovala je u osnivanju samostana San Iacopo al Poggio u Pisi.

Preminula je 29. svibnja 1207. u Pisi, a njezine relikvije počivaju u pisanskoj crkvi svetog Martina.

Zaštitnica je grada Pise, hodočasnika, turističkih vodiča, putnika, glasnika i stjuardesa.