Preskoči na glavni dio

Sveta Devota

Sveta Devota

Djetinjstvo i progon

Sveta Devota (Dévote), korzička i monegaška mučenica, zaštitnica Korzike i Monaka, rođena je oko 283. u rimskom naselju Mariani (danas grad Lucciana, sjeverna Korzika). Potjecala je iz obitelji rimskog senatora Eutihija. Željela je svoj život posvetiti Bogu, ali je godine 303. kao kršćanka u Mariani uhićena, mučena i ubijena za progona rimskih careva Dioklecijana i Maksimijana, a po nalogu prefekta Barbarusa.

Mučeništvo i transport tijela

Podvrgnuta je strašnim mukama, a potom kamenovana. Barbarus je zatim naredio da se njezino tijelo spali, ali su ga kršćani oteli. Odnijeli su ga na brod koji je plovio za Afriku, sa željom da Devota tamo bude kršćanski pokopana. Brodom je upravljao kormilar Gracijan, a u njegovoj pratnji bili su svećenik Benenato i đakon Apolinar.

Čuda i dolazak u Monako

Nekoliko sati nakon polaska broda izbila je oluja. Tada je iz usta svetice poletjela bijela golubica koja je brod dovela do obale današnjeg Monaka, u mali zaljev Les Gaumates (gradska četvrt La Condamine), gdje se tada nalazila kapela posvećena svetom Jurju. Tamo se brod nasukao 27. siječnja 304. Ribari su Devotino izmučeno tijelo pronašli kraj rascvjetanog grma iako je bila zima. Tradicija govori da na tom mjestu krajem siječnja uvijek procvate cvijeće.

Štovanje i relikvije

Kasnije je na njezinom grobu podignuta crkva svete Devote (Chapelle Sainte Dévote) koja se prvi put spominje 1070. Župnom crkvom postala je 1887, a tamo stoji i danas. Svetoj Devoti u čast svake se godine 26. siječnja navečer pred njezinom crkvom spali jedan čamac uz veliki vatromet. Na njezin spomendan, 27. siječnja, uz misu u katedrali Bezgrešnog začeća održava se i svečana procesija sa svetičinim relikvijama.

Zaštitništvo i značaj

Zaštitnica je Monaka, Korzike, kneževske obitelji Grimaldi i pomoraca. Posebno istaknuto mjesto legenda o svetoj Devoti zauzima u Kneževini Monako i u srcima njezinog stanovništva, u monegaškoj povijesti, kulturi, folkloru, književnosti, umjetnosti, glazbi, na kovanicama i na poštanskim markama.