Sveta Margareta iz Cortone

Sveta Margareta (Margherita) iz Cortone, talijanska pokornica i franjevačka trećoredica, rođena je 1247. u Lavianu kod Perugie (Umbrija) kao kći siromašnih roditelja poljodjelaca.

Djetinjstvo i mladost

Ostala je bez majke sa sedam godina, a maćeha ju nije podnosila.

Lijepa djevojka, postala je sa 17 godina ljubavnica Arsenija, plemića iz Montepulciana (provincija Siena, Toscana), rodila mu sina i živjela s njim devet godina u njegovom dvorcu, u bogatstvu i raskoši.

Obraćenje i pokora

Godine 1273, Arsenio je otišao jednog dana u lov sa svojim omiljenim psom, na području obližnjeg Petrignana. Nakon dva dana pas se vratio bez gospodara i cvilio. Margareta je pošla za psom, koji ju je doveo do šume i jame prekrite granjem. Kad je uklonila granje, našla je u jami tijelo svojeg ljubavnika, izbodeno bodežima. Napali su ga i ubili razbojnici.

Margareta se skamenila i dugo buljila u tijelo, s kojeg je nestala svaka ljepota. Strašno ju je potresla ova Božja kazna i odmah je odlučila da će se odreći grijeha i započeti oštru pokoru.

Suznih očiju vratila se u očev dom u Laviano, ali maćeha ju je otjerala kao javnu grešnicu, koja je nanijela veliku bruku obitelji. Margareta se tada uputila u Cortonu (provincija Arezzo, Toscana) i potražila utočište kod franjevaca.

Njezini duhovnici, a kasnije i biografi, bili su franjevci Giovanni da Castiglione i Giunta Bevegnati. Ispovijedila se, a franjevci su ju zajedno s njezinim sinom preporučili tamošnjim plemenitim ženama. Nastanila se kod tih žena i započela oštru pokoru. Rasprodala je sve dragocjenosti i novac podijelila siromasima. Preko dana nije ništa jela, a samo je u predvečerje uzimala malo kruha i povrća.

U pokorničkoj odjeći, s užetom oko vrata, otišla je u svoje selo i javno zatražila oproštenje sa svoj prethodni grešni život.

Redovništvo i djelovanje

U Cortoni se posvetila brizi za bolesne i siromašne. Htjela je stupiti u neki strogi red, ali su je svećenici upozorili da mora ostati u svijetu zbog brige za sina.

Stoga je 1277. stupila u franjevački treći red. Uspjela je 1278. pribaviti sredstva za izgradnju bolnice za siromahe i beskućnike, u kojoj su posluživale njezine suradnice, „poverelle“, pobožne žene iz udruge trećoredica koju je osnovala 1286.

Mistična iskustva i nasljeđe

Doživjela je mnoga mistična iskustva, ukazanja i viđenja.

Kad je njezin sin odrastao, i on je stupio u franjevački red i zaređen je za svećenika.

Margareta, koju su prozvali „franjevačkom Magdalenom“, čudesno je uz vodstvo braće franjevaca napredovala u svetosti.

Njezin primjer potakao je i mnoge druge grešnike u Cortoni i okolici na obraćenje i pokoru. Krist Gospodin udijelio je Margareti brojne milosti, a ona je tu ljubav uzvraćala još većom pokorom.

Smrt i štovanje

Preminula je u Cortoni na današnji dan, 22. veljače 1297.

Blaženom ju je proglasio 1515. papa Leon X, a svetom 1728. papa Benedikt XII.

Štovanje i relikvije

Njezine relikvije počivaju u franjevačkoj crkvi u Cortoni, koja nosi njezino ime.

Zaštitništvo

Zazivaju je kod umobolnosti, duševnih bolesti, napasti, gubitka roditelja, a zaštitnica je trećoredica, lažno optuženih ljudi, beskućnika, skitnica, potepuha, primalja, pokornica, pokajnica, samohranih majki, osoba kojima se rugaju zbog pobožnosti, nekadašnjih prostitutki, grada Cortone te mnogih talijanskih župa, crkvi i kapela.