Sveti Anicet

Sveti Anicet

Sveti Anicet (Anicetus), jedanaesti rimski papa, rođen krajem 1. stoljeća, vladao je od 154. do 166. Sin rimskog legionara Ivana, bio je rodom iz sirijskog grada Emese (danas grad Homs, zapadna Sirija).

U vrijeme njegovog pontifikata u Rim je krajem 154. došao biskup Smirne Polikarp, kako bi razmotrili datum slavljenja Uskrsa. Anicet se držao stava svojeg prethodnika, pape Pija I, da se Uskrs slavi prve nedjelje nakon proljetnog uštapa, dok je istočna Crkva slavila Uskrs na židovsku Pashu, bez obzira na dan u tjednu. Ni nakon duge rasprave Anicet i Polikarp nisu se mogli dogovoriti, ali su se rastali kao prijatelji. Složili su se u mnogim drugim teološkim pitanjima.

Borba protiv hereza

Papa Anicet borio se protiv heretičkih gnostika i dualista, a posebno protiv gnostika Marciona koji je odbacivao Stari zavjet i Evanđelja. Došao je u sukob i s heretičkom sljedbom montanista koji su tražili krajnju askezu, neprihvatljivu za tadašnje društvo.

Svetice Svete Stolice

U Anicetovo vrijeme Rim je posjetio i kršćanski povjesničar Hegesip, što je posvjedočilo važnost Svete Stolice kao stupa kršćanstva.

Uprava

Papa Anicet zaredio je mnoge đakone i svećenike, a zabranio je svećenicima nošenje duge kose i naredio im da nose odjeću, prikladnu svojem pozivu. U Anicetovo vrijeme vladao je rimskim carstvom Marko Aurelije, nazvan car filozof, za čije vladavine je vladao tolerantniji odnos prema kršćanima. Bilo je i tada mučenja kršćana, o čemu svjedoči primjer svetog Polikarpa (godine 155) te svetog Justina i njegovih učenika (godine 165).

Papa Anicet oplakivao je braću i prijatelje, a još više je strepio za Crkvu koja je bila razjedinjena iznutra i napadnuta izvana.

Smrt i štovanje

Preminuo je 20. travnja 166. prirodnom smrću u Rimu. Po nekim izvorima i on je mučen, ali za to nema dokaza.

Anicet je prvi papa koji je pokopan u Kalistovim katakombama. Njegovo je tijelo 1604. premješteno u kapelu rimske Palače Attemps (danas Museo Nazionale Romano).