Preskoči na glavni dio

Sveti Jeremija

Sveti Jeremija

Sveti Jeremija, jedan od četvorice velikih starozavjetnih proroka, djelovao je između 627. i 585. prije Krista.

Djetinjstvo i poziv

Sin svećenika Hilkije, rođen oko 650. prije Krista u selu Anathothu kod Jeruzalema, bio je veliki revnitelj Gospodnji i protivnik idolopoklonstva.

Proročanstva i djela

U svojoj knjizi proročanstva („Knjiga Jeremijina“) oštro je napao moralnu pokvarenost naroda. Prorekao je političku propast židovske države i razorenje Jeruzalema, kao kazne za idolopoklonstvo i otpad od prave vjere.

Čovjek dubokih osjećaja, u svojim govorima i ispovijestima otkriva nam svoju bol. Konačnu redakciju njegovih govora i proročanstava učinio je njegov pomoćnik i tajnik Baruh.

Pripisuju mu se i „Tužaljke“ („Lamentationes“), nastale vjerojatno u V. stoljeću prije Krista, elegijske pjesme o razorenju Jeruzalema i jadima izabranoga naroda, jedno od ljepših pjesničkih djela starije židovske književnosti.

U Jeremijinim proročanstvima ima veći broj simboličnih zgoda i situacija, kao laneni pojas, razbijeni vrč itd.

Progoni i mučeništvo

Njegovi sunarodnjaci progonili su ga i zatvarali. Zbog svojih predviđanja jednom je bačen u bunar. U Egiptu su ga 587. kamenovali do smrti.

Ispunjenje proročanstava i teologija

Proživio je ono što je i predvidio: babilonski kralj Nebukadnezar II. zauzeo je Izrael i 597. prije Krista odveo narod u ropstvo, a 587. prije Krista razorio Jeruzalem.

Osjećajni Jeremija sudjelovao je kao patnik i izgnanik u burnim događajima, a kao pravi Izraelac shvatio je povijest kao učiteljicu života. U prošlosti je Gospodin uvijek uspješno izbavljao narod iz nevolja pa će to učiniti ponovno.

Narod može propadati, Hram se može rušiti, Jeruzalem može biti opustošen, ali nutarnja se veza s Gospodinom ne može prekinuti. Stoga Jeremija poziva svoje sunarodnjake na „obrezanje srca“ i pripravlja ih na „Novi Savez“ koji će Gospodin sklopiti s narodom u duhu i po srcu.

Pravu vezu između Gospodina i njegova naroda izražava slikom zaručničke ljubavi, koja nužno mora biti uzajamna.

Štovanje i nasljeđe

Jeremija je bio inspiracija mnogim likovnim umjetnicima (Michelangelova freska u Sikstinskoj kapeli, Rubensov „Jeremijin plač nad ruševinama Jeruzalema“ itd).