Sveti Józef Bilczewski

Djetinjstvo i obrazovanje

Sveti Józef Bilczewski, poljski i ukrajinski biskup, rođen je 26. travnja 1860. u mjestu Wilamowice (Šlesko vojvodstvo) kao najstarije od devetero djece u seljačkoj obitelji tesara Franciszeka Bibe i Anne Fajkisz.

Završio je 1880. gimnaziju u Wadowicama (Malopoljsko vojvodstvo), rodnom gradu pape Ivana Pavla II, a zatim se upisao na bogosloviju u Krakovu.

Svećeništvo i akademska karijera

Zaređen je za svećenika 6. srpnja 1884, a doktorirao teologiju 1886. na sveučilištu u Beču.

Studirao je dogmatsku teologiju i kršćansku arheologiju u Rimu i Parizu.

Postao je 1891. profesorom dogmatike na sveučilištu u Lavovu (zapadna Ukrajina).

Njegova sveučilišna karijera napredovala je vrlo brzo te je 1896. postao dekan na teološkom fakultetu, a 1900. rektor sveučilišta.

Biskupovanje i pastoralni rad

Za nadbiskupa Lavova izabran je 17. prosinca 1900.

Isticao se neumornim radom na izgradnji novih crkava u svojoj nadbiskupiji i potaknuo gradnju više od 330 crkava.

Organizirao je tečajeve za svećenike koji se žele osposobiti za socijalni rad među siromasima.

Ostao je na čelu svojeg stada u burnim godinama Prvog svjetskog rata (1914-1918), poljsko-ukrajinskog rata (1918-1919). boljševičke invazije (1919-1920) i protukatoličkog komunističkog terora.

Njegova nadbiskupija izgubila je tih godina oko 120 svećenika.

Naročitu brigu vodio je o prognanicima, izbjeglicama, siromasima i beskućnicima.

Tada je blisko surađivao s apostolskim nuncijem Achilleom Rattijem, kasnijim papom Pijom XI.

Nadbiskup Józef Bilczewski bio je ekumenski usmjeren duhovnik. Volio je i štitio sve ljude u svojoj nadbiskupiji, bez obzira na vjeru i naciju-katolike i pravoslavce, Poljake, Ukrajince i Židove.

Smrt i proglašenje svetim

Preminuo je 20. ožujka 1923. u Lavovu.

Blaženim ga je proglasio 26. lipnja 2001. na lavovskom hipodromu njegov veliki zemljak, papa Ivan Pavao II, a svetim 23. listopada 2005. u Rimu papa Benedikt XVI.

Štovanje i zaštitništvo

Zaštitnik je lavovske nadbiskupije, rodnih Wilamowica, beskućnika, prosjaka i učitelja.