Sveti Maksimijan Ravenski
Djetinjstvo i rani život
Sveti Maksimijan (Maximianus, Massimiano), biskup Ravenne, „naše gore list“, istarski sin, živio je i djelovao u VI. stoljeću. Rodio se 498. u Puli i neko vrijeme živio u Istri, a svoj rodni kraj nikad nije zaboravio. Živio je u Puli i radio u pulskoj crkvi kao đakon. U Puli je dao sagraditi veliku crkvu svete Marije, koja je zbog svoje raskoši prozvana Krasnom (Santa Maria Formosa). Od nje je očuvan samo manji dio, kapela svete Marije Formoze.
O svetom Maksimijanu Ravenskom opširno je pisao veliki istarski biskup Dragutin Nežić (Donja Reka kraj Jastrebarskog, 29. siječnja 1908-Pula, 30. siječnja 1995). Maksimijan je bio podrijetlom iz današnjeg Veštra, južno od Rovinja.
Svećeništvo i biskupovanje u Ravenni
Car Justinijan imenovao ga je 546. nadbiskupom u Ravenni (Romagna). Bio je 26. biskup Ravenne, a biskupovao je od 546. do 556. U početku ga tamošnji građani nisu htjeli primiti. U vrijeme njegovog biskupovanja Ravenna je znatno napredovala u vjerskom i kulturnom pogledu.
Prvi se na Zapadu prozvao nadbiskupom, a na taj način hito je naglasiti da nije samo biskup jedne biskupije, već više njih.
Maksimijana ubrajaju među najznačajnije ličnosti u Italiji VI. stoljeća. Bio je čovjek širokih pogleda, a razumio se i u financije pa je u isto vrijeme bio i namjesnik cara Justinijana i pape Vigilija, dok se papa nalazio na bizantskom dvoru.
Prije nego što je postao biskup, Maksimijan je neko vrijme boravio na bizantskom dvoru, gdje je stekao povjerenje i naklonost cara Justinijana. Početkom 545. umro je ravenski biskup Viktor. Kako je od godine 540. Ravenna bila u vlasti Bizanta, njezini građani poslali su svoje predstavnike caru Justinijanu i zamolili palij za novog biskupa, kojeg su sami predlagali. Car je međutim odabrao Maksimijana, kojeg je 546. u grčkom gradu Patrasu posvetio sam papa Vigilije.
Građani Ravenne osjetili su se povrijeđeni u svojim pravima pa su novog biskupa primili prilično hladno. Međutim, Maksimijanova taktičnost, diplomatska sposobnost i pastoralni žar pomalo su svladali otpor i neraspoloženje Ravenjana. Devet godina Maksimijanovog biskupovanja u Ravenni predstavlja zlatno doba u povijesti tog grada.
Umjetničko i duhovno nasljeđe
Novi biskup sagradio je i obnovio najljepše spomenike crkvene umjetnosti, a dovršio je i posvetio glasovite ravenske bazilike (San Vitale i Sant’Apollinare in Classe), koje su i danas ures i neprocjenjivo kulturno bogatstvo Ravenne. Neke je crkve dao ukrasiti mozaicima vrhunske ljepote.
Za veliki oltar u Ravenni dao je izraditi pokrov koji je prikazao cijeli Isusov život. Na drugom pokrovu predstavio je portrete svih svojih prethodnika, ugrađenih na zlatnoj podlozi.
Značajan je i Maksimijanov tron, biskupska cathedra u potpunosti izrađena od bjelokosnih ploča. Vjerojatno je izrađena u Carigradu i brodom prevezena do Ravenne.
Bavio se i pisanjem te naručio izradu velikog broja iluminiranih rukopisa. Posvetio se i reviziji liturgijskih knjiga te ispravljanju latinskog teksta Biblije.
Žalosne je tješio, a nevoljnicima pružao materijalnu pomoć.
Smrt i štovanje
Preminuo je na današnji dan, 22. veljače 556, u Ravenni, a pokopan je u crkvi svetog Andrije. Za vrijeme napoleonskih ratova Maksimijanovo tijelo preneseno je u ravensku katedralu.
Na glasovitom mozaiku u bazilici San Vitale, koji prikazuje pratnju cara Justinijana, nalazi se vjerno prikazan i Maksimijanov lik. Mozaik, vjerojatno izrađen oko 547, prikazuje Maksimijana u biskupskom ornatu, s kratkom bradom i ćelavom glavom, a prikazan je kako drži križ te nosi misnicu i štolu.
Pulski srednjovjekovni statut nalagao je da se, osim drugih, svetkuje i dan svetog Maksimijana (tada dan ranije, 21. veljače), a njegovim imenom nazvana je pulska ulica koja prolazi uz kapelu svete Marije Formoze prema Ulici Sergijevaca.