Sveti Vjenceslav

Djetinjstvo

Današnji sveti zaštitnik u hrvatskim krajevima poznat je kao Vjenceslav ili Većeslav, a Česi svoga prvog sveca nazivaju Václav. Odvjetak obitelji Přemyslovića, rodio se oko 907. u Stochovu kraj Kladna. U kršćanskom duhu odgojila ga je baka, sveta Ludmila, a kneževski naslov stekao je 921.

Isprva pod skrbništvom majke Drahomíre, oko 925. zavladao je samostalno i obnovio tradicionalne veze između Češke i Bavarske.

Vladavina i pokrštavanje

Uzorni kršćanin i prijatelj siromaha, pravedni i revni vladar, u sebi je ujedinio dvije misionarske predaje, slavensku iz Velike Moravske i njemačku iz Regensburga te znatno pridonio pokrštavanju Čeha. Težio je duhovnom savršenstvu i redovničkom zvanju.

Mučeništvo

Ubijeni su ga iz zasjede na putu prema crkvi poganski velikaši, pristaše njegovog mlađeg brata Boleslava I, na današnji dan, 28. rujna 935, u mjestu Stará Boleslav. Njegova mučenička smrt opisana je u mnogim staroslavenskim i latinskim legendama.

Štovanje i relikvije

Posmrtni ostaci svetog Václava preneseni su u katedralu svetog Vida (Víta) u Pragu, koja je postala stjecište brojnih hodočasnika, a njegovo ime nosi i najljepši praški trg, Václavské náměstí.

Njegovom zagovoru pripisuju se mnoga čuda, a njemu u čast ispjevana je u 19. stoljeću popularna engleska božićna pjesma „Good King Wenceslas”.

Zaštitništvo

Zaštitnik je Češke, češkog naroda, Praga, praške nadbiskupije, Moravske i pivara.