Sveti Wolfgang

Sveti Wolfgang, biskup Regensburga, misionar i benediktinac, rođen je 924. u Pfullingenu (Schwaben, Baden-Württemberg) kao sin bogatih roditelja, potomak švapskih grofova.

Od sedme godine pohađao je samostansku školu kod benediktinaca na otoku Reichenau u Bodenskom jezeru. Studij je nastavio u novoosnovanoj katedralnoj školi u Würzburgu (Unterfranken, Bavarska).

Svećeništvo i redovništvo

Postao je 956. ravnatelj katedralne škole u Trieru (Rheinland-Pfalz), na preporuku prijatelja, Heinricha von Babenberga, trierskog nadbiskupa. Za svećenika ga je zaredio 968. augsburški biskup Ulrich u švicarskom benediktinskom samostanu Einsiedeln (kanton Schwyz), u kojem je boravio od 965. Djelovao je tamo i kao školski ravnatelj, a od 970. i kao prior.

Misionarstvo

Boravio je 971. kao misionar u Češkoj i Mađarskoj, a uz širenje evanđelja utemeljio je brojne nove crkvene zajednice i sudjelovao u osnivanju biskupije u Pragu.

Biskup

Postao je na Božić 972. biskup bavarskog grada Regensburga. Veliki reformator, obnovio je monaštvo u Bavarskoj, učvrstio duhovnost i disciplinu, gradio nove crkve, promicao obrazovanje. U Regensburgu je 975. utemeljio katedralnu školu.

Bio je sjajan propovjednik, živio pokornički, a naročitu brigu posvećivao je siromasima pa su ga nazvali i „Velikim dobrotvorom“.

Čuda i vizije

Njegovim zagovorom dogodila su se mnoga čudesa. Tako je prema predaji izliječio bolesnika koji je izgubio vid, izbavio opsjednutu ženu, spasio zaražene gubavce.

Bio je tutor budućeg cara Heinricha II.

Smrt i pokop

Pred kraj života povukao se u osamu opatije Mondsee (Gornja Austrija), na jezero koje nazvano po njemu, Wolfgangsee, kao i naselje na tom jezeru, St. Wolfgang im Salzkammergut. Preminuo je putujući na misije, na današnji dan, 31. listopada 994, u kapeli svetog Othmara u Puppingu kod Eferdinga (Gornja Austrija). Pokopan je u samostanskoj crkvi opatije svetog Emmerama u Regensburgu.

Štovanje i relikvije

Na njegov grob stoljećima dolaze hodočasnici i bolesnici, a zabilježeno je na stotine ozdravljenja.

Zaštitništvo

Zazivaju ga kod paralize, kapi, moždanih udara, očnih i želučanih bolesti, kostobolje i trbobolje, uloga, proljeva, krvarenja, bolesnih nogu i neplodnosti, a zaštitnik je Bavarske, biskupije i grada Regensburga, tesara, kipara, drvodjelaca, drvara, ugljenara, brodara, pastira, invalida i bolesne stoke.

Svetim ga je proglasio 1052. papa Leon IX.